Povećani stres na poslu, fakultetu i školi ima utjecaj i na povećanje struka. Osobe koje osjećaju tzv. “izgorjelost” na poslu kao i iscrpeljenost imaju tendenciju brzom debljanju jer počinju usvajati nezdravu naviku. Nezdrave navike kao što su neredovni obroci, brza hrana (fast food), slatkiši, zapostavljanje redovnog treninga i kretanja, konzumiranje slatkih pića kao i sjedilački način života imaju za posljedicu stvaranja novih masnih naslaga oko struka.
Osobe koje su stalno zaposlene i imaju puno radno vrijeme, a njihov posao zahtijeva dugo sjedenje tokom dana imaju tendenciju za tzv. “emocionalnom prehranom”. Takva hrana često ima velike količeine šećera i masti.
Međunarodna klasifikacija bolesti pri WHO – International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems (ICD) je još 1992. godine dodala burnout sindrom na listu dijagnostikovanih sindroma. Revizijom ovog oboljenja koja će biti objavljena 2022. godine jasno će biti definisano da je ovaj sindrom rezultat stresa na poslu.
Poslodavci mogu uraditi mnogo za suzbijanje burnout-a na poslu. Jedan od načina je omogućiti uposlenicima fitness ili wellness programe tokom mjeseca. Ukoliko to nije moguće predlaže se organizacija grupnih aktivnosti vikendima ili nakon radnog vremena kao što su: pješačenje, trčanje, planinarenje i slično.
Uposlenik mora biti svjestan da je pod stresom i da je počeo mijanjati navike prehrane čim prije. Kvalitetan san utječe na svakodnevnicu osobe. San od 4-5 sati tokom 5-6 dana u sedmici će osobu dovesti do toga da tokom dana jede više što vremenom može dovesti do hroničnih oboljenja. Preporučuje se leći minimalno 2 sata prije ponoći i ne koristiti mobilne uređaje kao ni laptop koji reprodukuju plavo svjetlo prije spavanja.
