Post-COVID-19 sindrom obuhvata simptome koji mogu trajati mjesecima ili godinama nakon bolesti, definisane kao nastavak ili razvoj novih simptoma 3 mjeseca nakon početne infekcije. Simptomi uključuju opću slabost, bolove u mišićima, abdominalne tegobe, glavobolje, nesanicu, mentalnu maglu, intenzivno znojenje, lupanje srca, vrtoglavicu i značajno smanjenje tolerancije na vježbanje. Važno je napomenuti da su simptomi individualni i specifični za svaku osobu. Iako je pandemija formalno završila, dugoročni simptomi i dalje predstavljaju izazov za zdravlje.
Opšta slabost i umor
Opšta slabost i umor su česti simptomi Post-COVID-19 sindroma, koji mogu potrajati dugo nakon oporavka. Prema istraživanju, 40% pacijenata prijavljuje umor i manjak energije šest mjeseci nakon oporavka od COVID-19, što može uticati na njihovu svakodnevnu funkcionalnost. Dodatno, 25% pacijenata ima povećani rizik od mentalnih poremećaja poput anksioznosti i depresije.Za ublažavanje ovih simptoma, važno je usvojiti zdrave prehrambene navike i redovito vježbati. To uključuje hranu bogatu hranjivim tvarima poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i proteina te postepeno uvođenje vježbi opterećenja. Važno je također obratiti pažnju na mentalno zdravlje i prakticirati tehnike opuštanja poput meditacije ili dubokog disanja. Promjene u životnim navikama, kao što su usvajanje redovitog rasporeda spavanja i smanjenje stresnih situacija, mogu također doprinijeti oporavku.
Najčešći simptomi i znakovi Post-COVID-19 sindroma
Neuropsihijatrijske komplikacije u hroničnom toku Covid-19.
Oko 1/3 bolesnika razvije neuropsihijatrijske znakove u kliničkom toku bolesti. Moždana magla jedan je od čestih simptoma post-COVID sindroma. Manifestira se kao osjećaj mentalne zamućenosti, poteškoća s koncentracijom, gubitkom pamćenja, sporijeg razmišljanja kao i težeg izgovora riječi ili slova. Kako bi se ublažili ovi simptomi preporučuju se:
·Kognitivne vježbe poput križaljki koje mogu pomoći u poticanju moždane aktivnosti i poboljšanju koncentracije.
·Fizička aktivnost može poboljšati protok krvi u mozgu i potaknuti lučenje neurotransmitera koji podržavaju kognitivne funkcije.
· Ishrana bogata antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama i vitaminima može podržati zdravlje mozga i ublažiti simptome mentalne magle. Prednost imaju EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina), a nalaze se u masnim ribama (losos, tuna, sardina ili haringa). ALA (alfa-linolenska kiselina) iz čija sjemenki, lanenog sjemena ili oraha organizam izrazito sporo i manje efikasno pretvara u EPA i DHA.
·Dovoljno sna važno je za obnavljanje moždanih funkcija i kognitivnih procesa.
·Vitamin B, uključujući B6, B9 (folat) i B12, igraju važnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera koji su ključni za kognitivne funkcije. Nedostatak vitamina D zajedno sa ovim sindromom doprinosi stanjima poput umora i mentalne magle.
Poremećaj respiratornog sistema u hroničnom toku Covid-19
Respiratorni simptomi kao što su otežano disanje, kašalj, iskašljavanje, bolovi u grudima perzistiraju dugo vremena nakon akutne faze bolesti (do 1 mjesec). Perzistencija ovih simptoma nakon 3 mjeseca smatra se da su posljedica hroničnog oblika Covid-19.
Preporučuje se konzumacija hrane bogate antioksidansima i hranjivim tvarima poput voća, povrća, orašastih plodova i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama. Specifične vježbe disanja poput dubokog disanja, postupnog proširenja kapaciteta pluća i tehnika relaksacije mogu pomoći u poboljšanju respiratorne funkcije. Također, redovita lagana fizička aktivnost poput šetnje ili joge može podržati oporavak tijela bez preopterećenja. Važno je slušati tijelo i prilagoditi aktivnosti prema individualnim potrebama i mogućnostima.
Uticaj na mišićno-koštani sistem
Uticaj Covid-19 na mišićno-koštani sistem može imati dugoročne posljedice za oporavak i kvalitet života pacijenata. Oko 35% pacijenata prijavljuje bolove u zglobovima šest mjeseci nakon početka simptoma, a 20% njih se žali na hroničnu ukočenost zglobova, što značajno utiče na funkcionalnost. Osim toga, 15% ima smanjenu gustoću kostiju, što povećava rizik od osteoporoze i fraktura. Za podršku mišićno-koštanom sistemu kod post-COVID sindroma važno je u prehranu uključiti namirnice bogate antioksidansima, kalcijem i vitaminom D, poput mliječnih proizvoda, zelenog lisnatog povrća, orašastih plodova, lososa, tune, jaja i obogaćenih žitarica. Redovite vježbe snage i fleksibilnosti, uz pravilno držanje tijela i tehnike opuštanja, mogu pomoći u smanjenju simptoma artritisa i očuvanju zdravlja kostiju. Savjet fizioterapeuta za individualizirani plan vježbanja i terapije također je važan korak u procesu oporavka.
Naša iskustva i istraživanja tokom četiri godine pandemije pokazala su da preventivne nefarmakološke mjere kao što su nošenje maske, distanciranje i karanten nisu uspjeli da zaustave pandemiju. Prirodno jačanje imuniteta čovjeka je odlučujući faktor u savladavanju epidemije. Primjenjivanje prirodne protokole profilakse kroz dodavanje suplemenata (vitamini, mineralali, antioksidansi i funkcionalna hrana) pokazala su izuzetno pozitivne rezultate u smanjenju mogućnosti transmisije bolesti, smanjenom broju komplikacija i smrtnih ishoda.
