Pacijent koji je imao problem sa pamćenje i prije COVID-19 primjećuje da se on pogoršava nakon prebolovanog COVID-19. Sada se informacija može teško zadržati kako bi bila upotrebljena za donošenje odluke. Primjer je zaboravljanje uzimanje dnevne terapije na kojoj je pacijent bio i godinama prije infekcije.
Fokusiranje može biti otežano. Kada tražite neki predmet na polici svoje kuhinje sporije i teže će te ga naći. Opisani su slučajevi u kojima nemate mogućnost voditi razgovor dok je upaljen radio ili televiziju. Nemate mogućnost fokusa na temu o kojoj se razgovara za stolom kada se nalazite u rastoranu jer gosti za ostalim stolovima pričaju. Duži vremenski period nećete moći raditi dvije stvari u isto vrijeme. Umor je čest nakon svih virusnih infekcija i može utjecati na vašu sposobnost koncentracije. Osjećate da nemate mentalnu energiju potrebnu da obratite pažnju, čak i kada znate da je nešto važno. Neki ljudi sa COVID-om razvijaju vrstu respiratornog zatajenja uzrokovanu teškom upalom pluća koja se naziva akutni respiratorni distres sindrom (ARDS). Bolesnici koji razviju ARDS obično se primaju na intenzivnu njegu i često su na mehaničkoj ventilaciji. Mozak je ovisan o kisiku i ako je nivo kisika nizak neko vrijeme može doći do oštećenja mozga. Posljedice na pamćenje i razmišljanje ovisit će o tome koji su dijelovi mozga uključeni.
Prvi korak je priznati sebi da imate problem. Napravite rutinu. Imajte jasan plan dana i semice. Prije spavanja podsjetnik pištie obaveze za sutrašnji dan. Ako je kapacitet pažnje ograničen, može biti od velike pomoći smanjiti ometanja. Radite uvijek samo jednu obavezu tek nakon nje druge. Dok obavljate obavezu nemojte gledati televiziju, slušati radio, pričati na telefon ili pisati poruke. Komplikovane obaveze riješavajte pred spavanje kada je mirnije i kada iz vana nema ometanja kao što su saobraćaj, zvono kućnih vrata i slično. Čitajte novine, knjige, riješavajte križaljke i igrajte društvene igre sa kartama ili kockama. Spavajte dovoljno, konzumirajte dovoljno tečnosti kao što su voda, biljni čajevi i domaći cijeđeni sokovi. Izbjegavajte slatke gazirane napitke kao i sokove iz tetrapak pakovanja. Od hrane se preporučuje: zeleno lisnato povrće i salate, orašasti plodovi, borovnice, jagode, kupine, losos i tunjevina, jaja, žitarice punog zrna, crvena paprika, citrusi, tamna čokolada, paradajz, grašak, špinat, brokula, mrkva i maslinovo ulje. Obavezno tokom šetnje boravite na suncu kada god je to moguće.
Ukoliko se problemi nastave i traju duži vremenski period obratite se svom doktoru radi dodatne suplementacije i savjeta.
