IBS sindrom

Šta je Sindrom Iritabilnog Crijeva (IBS)?

  • Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) jedna je od najčešće dijagnosticiranih gastrointestinalnih bolesti. 
  • Procjenjuje se da između 7 i 21 % ljudi ima IBS. 
  • Žene imaju dvostruko veću šansu da će imati ovo stanje u odnosu na muškarce.
  • IBS je funkcionalni poremećaj koji uzrokuje simptome u gornjem i donjem dijelu digestivnog trakta. 

Koji je uzrok?

Nije tačno poznat uzrok bolesti jer brojni faktori utiču na njegov nastanak. Jedan od najvažnijih uzroka je poremećaj odnosa između enteričkog i centralnog nervnog sistema (Gut-Brain Axis). 

Iako je riječ o somatskom poremećaju psihosocijalni faktori mogu ubrzati ili pogoršati gastrointestinal simptome, a to su:

  1. Stres
  2. Hormoni – nagli skok i pad estrogena i progesterona 
  3. Nepravilna prehrana i navike jedenja  

Fizološki faktori:

  1. Promijenjena peristaltika crijeva
  2. Povećana crijevna osjetljivost 
  3. Genetski faktori
  4. Anksioznost i Depresija

Koji su simptomi?

Sindrom je karakterizovan bolovima u trbuhu, proljevom, zatvorom ili kombinacijom proljeva i zatvora, izlučivanjem sluzi sa stolicom i promjenama u obliku (izgledu) stolice, uz brojne druge probleme.

  • HRONIČNA BOL

Bol u trbuhu obično se opisuje kao osjećaj grčeva različitog intenziteta uz povremena pogoršanja. Bol se obično nalazi u donjem dijelu trbuha.

  • PROMIJENJENE CRIJEVNE NAVIKE

Nagle promjene u volumenu, učestalosti i konzistenciji stolice.

  • PROLJEV

Stolica se općenito javlja ujutro ili nakon jela. Zajedno sa stolicom, može se javiti i mukozni iscjedak (sluz).

  • ZATVOR
  • DRUGI SIMPTOMI : 
  • Žgaravica
  • Gubitak apetita
  • Mučnina 
  • Nadutost
  • Podrigivanje

Dijagnoza IBS

Ne postoji dijagnostički test. IBS se dijagnosticira ako ste gore navedene simptome imali barem jednom sedmično u posljednja 3 mjeseca.

Liječenje

Terapija je potporna i palijativna. Ona uključuje:

  • PROMJENE ŽIVOTNIH NAVIKA 
  • Izbjegavanje stresa
    • Fizička aktivnost
    • Specifičan prehrambeni režim 
  • LIJEKOVE koji olakšavaju simptome u akutnoj fazi bolesti

PREHRANA:

 Pokušajte izbjegavati konzumaciju upalnih stimulansa kao što alkohol, pušenje, rafinirani šećeri i kofein koji uzrokuju otpuštanje medijatora upale.

  • Potrebno je konzumirati 4-6 manjih obroka, jesti polahko neprerađenu i svježu hranu koja se sastoji od cjelovitih žitarica, vlakana i vitamina.
  • Ukoliko imate nadutost potrebno je izbjegavati hranu kao što su grah, luk, celer, mrkva, grožđice, banane, marelice i šljive. Preporučuje se da se ne konzumiraju ni kisele namirnice, a posebno one koje sadrže ocat, senf, i kečap.
  • Smanjiti uzimanje hrane sa povećanim udjelom masti.
  • FODMAP dijeta je korisna kod akutne faze bolesti. FODMAP je akronim za dijetu siromašnu fermentabilnim oligo-, di-  monosaharidima i poliolima. Ove vrste ugljikohidrata mogu iritirati probavni trakt. Cilj dijete je da prilikom eliminacije i ponovnog uvođenja jedne po jedne namirnice utvrdite koja vrsta hrane izaziva vaše simptome.